Iskani niz je bil najden v DRUGI VSEBINI:
alterirani akord dijatonskog tipa
Akord koji je alteriran u jednom tonalitetu, dok je u drugom tonalitetu dijatonski akord.
sl alterirani akord diatoničnega tipa - Akord ki ga po kvaliteti poznamo že iz diatonike. To je lahko durov, molov, zmanjšan ali zvečan trozvok ter četverozvok.
pedalni ton
Ton akorda koji ostaje ležati, dok se ostali glasovi pokreću i izvode tonove novog akorda. Zaostali ton prethodnog akorda je tako neakordni ton, no kako na početku, tako i na kraju svog nastupa ležeći ton mora biti akordni ton. Pedalni ton je naziv za ležeći ton koji nastupa u basovoj dionici. Izdržani basov ton nad kojim se odvija više ili manje samostalno harmonijsko kretanje. Na početku i na završetku svog trajanja pedalni je ton ujedno i akordički ton akorda. Može nastupili bilogdje tokom skladbe, no skladatelji su ga najviše koristili na kraju, manje pri početku ili na sredini cjeline.
sl pedalni ton - Harmonično tuji ton, ki nastopa v najnižjem glasu, v basu. Ritmično je precej daljši od funkcije, saj se nad njim pojavi več akordov različnih funkcij. Ne glede na to se pa začenja in končuje funkcijsko (začetek in konec pedalnega tona je harmonični ton). - Nad njim se pojavljajo akordi različnih funkcij prosto, kljub temu gre za funkcijsko bližnje akorde.
plagalni tonski način
Ljestvnični poredak tonova u kojem finalis nastupa kao završni ton donjeg tetrakorda, odnosno četvrti po redu, broji li se od početka niza. U ovom je slučaju napjev položen dublje i kreće se nekoliko nota iznad i ispod finalisa.
sl plagalni tonski način - Tonski način pri katerem nota finalis ne odgovarja začetni in končni noti določenega tonskega načina in je njihov ambitus premaknjen začisto kvarto navzdol. To so npr. hipodorski z obsegom od A - a, hipofrigijski od H - h in pdb.
položaj akorda
Položaj akorda u četveroglasju s obzirom na na interval između njegovih vanjskih glasova. Akord može biti u tercnom, kvintnom ili oktavnom položaju.
sl melodična lega - Lega akorda v štiiglasju z ozirom na to kakšna je razdalja med basom in sopranom. Poznamo kvintno, terčno in oktavno lego.
reperkusa
Melodijsko težište (tzv. stožerni ton) staroga načina, odnosno skladbe građene od njegovih tonova.
sl nota repercussa - Pomembna in večkrat uporabljena nota v neki melodiji. Pri avtentičnih tonskih načinih je to ponavadi ton oddaljen za interval kvinte od note finalis, pri plagalnih pa za interval sekste.
slog akorda
Položaj akorda v četveroglasju s obzirom na odnos gornjih glaosva u njemu, dakle svih tonova koji su iznad basova tona. Poznajemo tijesni slog, mješoviti slog i široki slog.
sl harmonična lega - Lega akorda v štiriglasju z ozirom na to kakšna je razdalja med posameznimi glasovi. Poznamo široko lego, ozko lego in mešano lego.
srodnost kvintakorda
Karakteristika dvaju akorda koja se očituje u postojanju zajedničkih tonova, a može biti kvintna ili tercna.
sl sorodnost kvintakordov - Pojava če imata dva trozvoka različnih stopenj med seboj vsaj en skupni to. Poznamo terčno sorodstvo, če je ta razdalja kvartno-kvintna, je to kvartno-kvintno sorodstvo.
trozvuk
Spoj temeljnog tona s njegovom velikom ili malom tercom i čistom kvintom. Dakle, prema harmonijskom shvaćanju dur- i mol- kvintakord.
sl trizvočje - Sozvočje, ki je triglasno, oz. vsebuje imensko tri različne note. To pa so dejansko akordi v ustrezni obliki in kvaliteti.
vrhunac
Najviša nota koja se pojavi samo jednom. Može biti istaknut sinkopom ili tonom duljeg trajanja, najčešče je oko sredine.
sl višek - Najvišja nota v oblikovanem floridusu. To je višek melodije, ki se lahko pojavi le en krat in stoji na določenem mestu (najpogosteje med drugo in zadnjo tretino celote).
sixte ajoutée
Prvi obrat septakorda II. stupnja durske ljestvice, kojemu je naziv dao J. Ph. Rameau. To je akord koji se može interpretirati kao subdominantni kvintakord s dodanom sekstom, odnosno kao kvintsekstakord na IV. stupnju ili na subdominanti.
sl akord z dodano seksto - Kvintakord subdominante, ki mu je dodana seksta. Tonsko je enak kvintsekstakoru II, funkcijsko glede priprave in razveza pa je med akordoma bistven razlika.