Iskani niz je bil najden v DRUGI VSEBINI:
alterirani akord kromatskog tipa
Akord koji ni u jednoj dijatonskoj ljestvici ne postoji kao ljestični akord. Neki se enharmonijskom zamjenom mogu protumačiti kao dijatonski akordi, dok drugi ni na koji način ne mogu postati dijatonski akordi.
sl alterirani akord kromatičnega tipa - Akord, ki v svoji pisani obliki ne ustreza nobenemu diatoničnemu akordu. Nekatere izmed akordov tega tipa lahko pretolmačimo in bomo sicer dobili znano teoretično podobo (npr. dis-f-a-c v es-f-a-c), nekatere pa ne bomo ne teoretično, ne slišno razpoznali.
antepaenultima
Nota koji se nalazi ispred prethodnice u klauzuli cantusa firmusa.
sl antepaenultima - Prva od zadnjih treh not, ki se pojavi v klavzuli v cantusu firmusu.
anticipacija
Neakordni ton koji nastupom u nenaglašen dio dobe najavljuje svoj nastup na sljedeći naglašen dio. Prijevremeni nastup na nenaglašenoj dobi, jednoga ili više tonova nekog akorda, koji se u cjelini pojavljuje tek na sljedećoj naglašenoj dobi. Ti tonovi najčešče dolaze u disonantne odnose s akordičkim tonovima akorda, s kojima istodobno zvuče, ali se disonantni intervali ne tretiraju kao pri rješavanju disonantnih akorda ili zaostajalica.
sl anticipacija - Ton ki je ritmično krajši od dobe, izhodiščni ton zapusti postopno bodisi navzgor ali navzdol, sledi pa mu ponovitev istega tona v naslednjem akordu. - Nepoudarjeni harmonično tuji toni, ki se pojavljajo pred pravim nastopom harmoničnega tona v naslednjem funkcijsko drugem akordu. Ritmično so to kratki toni, vsekakor krajši od dobe. Oba oklepajoča tona sta daljša.
appoggiatura
Ton koji se ponaša poput zaostajalice, ali nije pripravljen, tj. nije zaostao iz prethodnog akorda. Neakordički ton koji se pojavljuje na naglašenoj dobi i nalazi se sekundu više ili niže od akordičkog tona u koji se nenaglašenoj dobi rješava ali - za razliku od zaostajalice - nastupabez priprave, te može uslijediti postepenim pomakom ili skokom.
sl appoggiatura - Posebna oblika nepripravljenega zadržka. Od prehajalnih, menjalnih in prostih zadržkov se loči po dolžini tona, ki stoji pred njo. Le-ta mora biti krajši od appoggiature in praviloma tudi od tona, ki stoji pred njim.
cantus firmus
Suvremeni naziv za gregorijanski napjev uz koji su srednjevjekovni skladatelji dodavali kontrapunktne melodije i stvarali višeglasna djela. Glavna melodija prema kojoj se sastavljaju druge melodije.
sl cantus firmus - Osnovna melodija, proti kateri se oblikujejo druge melodije. Cantus firmus se začne in konča z noto finalis.
četveroglasni stavak
Stavak koji se od 17. stoljeća nadalje uzima kao najčešća i opća osnova višeglasne glazbe te se stoga primjenjuje i u teoretskim eksplikacijama harmonijskih zbivanja kao i u izradbi školskih harmonijskih zadataka.
sl strogi stavek - Stavek čigar zasedba ustreza štiriglasnemu mešanemu pevskemu zboru in se uporablja za učenje harmonije. - Dosledna uporaba štirih glasov ne glede na to ali so akordi tri, štiri ali pet glasni.
diminucija
V risposti su sve notne vrijednosti dvostruko smanjane. Radi se o imitaciji u diminuciji.
sl diminucija - Način oblikovanja odgovora pri imitaciji, ko note skrajšamo za polovico trajanja (polovinke v četrtinke, četrtinke v osminke itd.).
disalterirani akord
Akord kromatskog tipa kod kojega se istodobno javlja sniženi i povišeni oblik istog ljestvičnog stupnja.
sl disalterirani akord - Akord znotraj katerega se pojavlja disalteracija tonov. Takšen akord ima štiri alterirane tone in od tega sta dva tona alteracija istega tona, vendar v različnima smerema. Npr. akord dis-fis-as-des.
disonantna sinkopa
Sinkopa koju čini disonantni interval koji nastupa na tezi i rješava se na sljedećoj arzi.
sl disonančna sinkopa - Drugi naziv za zadržke, oz. disonančna sozvočja, ki se naknadno razvezujejo.
funkcijska oznaka
Oznaka koja se pripisuje ispod pojedinih akorda i određuje kojoj harmonijskoj funkciji akord pripada. Npr. akord II. stupnja pripada subdominantnoj funkciji, akord III. pripada dominantnoj ili toničkoj funkciji i sl.
sl funkcijska označba - Označbe ki se nahajajo pod generalbasnimi ozačbami in odločajo funkcijo akordu.