bóg -a m (dat. bogu, akuz. boga, mn. bogovi, dv. boga, bogova) bog: častiti -a slaviti boga; moliti -a; verovati v -a; klicati -a na pomoč; prisegati pred bogom kleti se živim bogom: bog ga je poklical, vzel k sebi umro je; bog mu grehe odpusti bog da mu duši prosti; bog se ga usmili da mu se Gospod smiluje; bog obvaruj bože sačuvaj; kaj pa govoriš, bog te je dal što govoriš, budi bog s tobom; o bog, kaj bo iz tega o bože, šta će biti od toga; bog ne zadeni, da bi pozabil na nas bože sačuvaj da bi zaboravio na nas; dobro smo opravili, hvala -u dobro smo svršili, hvala bogu: bog plačaj za dar bog da ti plati za dar; bog daj, da bi bilo to res daj, bože, da je to istina; bog žegnaj prijatno, na zdravlje ručak, večera; bog ne daj ne dao bog; bog pomagaj pomozi bog; tu bog roko ven moli tu je gostiona; -u čas krasti dangubiti; drži se kot lipov bog kao lipov svetac



Vir: Slovensko-srbskohrvaški slovar - Janko Jurančič

Komentiraj slovarski sestavek