čìniti -īm
I.
1. delati: činiti štetu, sramotu, dobro; ne čini vjera čovjeka, nego ono ljudsko što nosi u sebi; srebrno sedlo ne čini konja dobra
2. napravljati: činiti dubok utisak
3. pomeniti: to ne čini ništa
4. znašati: to sve skupa čini sto dinara
5. opravljati: činiti svoju dužnost
6. činiti preljubu prešuštvovati
7. strojiti: činiti kožu
8. občinjati: činiti pšenicu
II. činiti se
1. delati se: tebi se čini samo dobro; tko se ovcom čini, vuk ga izije; činiti se lud, ludim delati se neumnega; činiti se nevještim delati se nevednega, sprenevedati se
2. zdeti se: meni se čini da smo o tome već govorili